Bogoslužjem u Reformatskoj župnoj crkvi u Kneževim Vinogradima obilježena je 447. obljetnica glasovite kneževovinogradske Sinode. Naime, u ovom baranjskom mjestu, 16. i 17. kolovoza 1576. godine održana je Sinoda na kojoj su usvojeni Članci suglasnosti kršćanskih crkava (Articuli Consensvs Christianarvm) ili Kanoni iz Kneževih Vinograda. Ista se smatra prvom Sinodom helvetske (reformatske vjeroispovijesti) održanom na prostoru današnje Hrvatske

Prigodnu propovijed uputio je senior baranjski i župnik kneževovinogradski, vlč. Đuro Varga. Euharistijsku službu predvodio je senior slavonski, vlč. Attila Kettos.

Okupljenim se vjernicima prigodnim riječima obratio biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u RH, dr.sc. Jasmin Milić. Svećenik iz Budimpešte, dr. Kiss Boaz obratio se nazočnima recitirenjem duhovne poezije.

Sinoda u Kneževim Vinogradima bila je značajna ne samo za područje Baranje i Slavonije, već i za šire područje gdje su djelovale reformirane župe. Ova se Sinoda smatra i ustanovljenjem Dunavske reformirane biskupije. I danas na pečatu Dunavske biskupije sa sjedištem u Budumpešti, stoji godina 1576. kao godina njezina osnivanja.

Na toj je Sinodi sudjelovalo oko 40 kalvinskih pastora gornje i donje Baranje. Smatra se da je autor kanona poznati reformator i teolog ovih prostora, Segedi Kiš Ištvan (Stjepan Segedinac) koji ih je napisao najprije pod nazivom „Baranjski kanoni“. Nažalost, nije dočekao ovu Sinodu budući je preminuo 1572. godine. Kanoni su prevedeni s latinskog na hrvatski jezik 2006. godine te objavljeni u knjizi dr.sc. Jasmina Milića, “Kalvinski kanoni iz Kneževih Vinograda”.

Reformatska župa u Kneževim Vinogradima djeluje u sastavu Reformatske Kršćanske Crkve Mađara u Hrvatskoj. Više o ovoj župi pogledajte u priloženom videu: